Natječaj za zbirku kratkih priča vol.2

Udruga za fantastiku, igre i znanstvenu fantastiku F&ST raspisuje natječaj za zbirku kratkih priča.

 

Uvjeti natječaja:

  1. Prihvaćaju se priče pisane u žanrovima fantastike (fantasy), znanstvene fantastike, alternativne povijesti, horora s elementima fantastike i/ili znanstvene fantastike i priče s nadnaravnim elementima.
  2. Teme natječaja vezane su uz teme FantaSTikona 2020., a priča se treba izravno doticati barem jedne ili obiju tema: pod morem i Italija.
  3. Radovi trebaju biti dužine do 10.000 riječi, poštivati općenita pravila za kratku priču te ne smiju biti prethodno objavljeni na bilo koji način.
  4. Priče mogu biti na hrvatskom, srpskom, bosanskom i engleskom jeziku. Priče moraju biti pisane latiničnim pismom. Priče moraju biti lektorirane.
  5. Prijavitelji mogu biti iz cijeloga svijeta, dok god poštuju pravilo jezika.
  6. Svaki prijavitelj ima pravo poslati samo jednu priču.
  7. Prijava će biti automatski diskvalificirana ako priča na bilo koji način promiče i zagovara mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju.

Rok za prijavu je 23:59, 1. listopada 2019. godine.

 

Priče treba poslati na natjecaj@udrugafst.hr.

 

U naslovu e-maila treba stajati naznaka „Za zbirku”, a u tekstu maila treba navesti ime i prezime, godinu rođenja i mjesto stanovanja prijavitelja/ice.

Žiri će odabrati najbolje radove za zbirku priča koja će biti objavljena u barem jednom elektroničkom obliku, a ovisno o sredstvima i u tiskanom obliku.

Autori/ce odabranih radova neće biti honorirani i zadržavaju svoja autorska prava te u slučaju tiskanja imaju pravo na autorski primjerak zbirke koji će biti moguće preuzeti na FantaSTikonu 2020. ili im na njihov zahtjev može biti poslan poštom. Elektronički oblik zbirke će dobiti putem e-maila.

Autor/ica najbolje priče bit će okrunjen/a drugom nagradom FantaST i prigodnim poklonima.

Žiri zadržava pravo ne dodijeliti nagradu za najbolju priču ukoliko smatra da nijedna prijavljena priča ne zadovoljava kvalitetom.

Međunarodni Dan društvenih igara opet u Splitu

Pridružite nam se od 12 h do 22 h na Međunarodnom danu društvenih igara u crtaoni FESB-a (Ruđera Boškovića 32) i uživajte u preko 100 naslova društvenih igara. 🙂

Ovo je 5. Međunarodni Dan društvenih igara u organizaciji Udruge F&ST, ukupno 13 Dan društvenih igara.

NAGRADNI TURNIR
Bit će tematski, bit će i članak, a bit će i najava… uskoro. 😉

Možete donijeti i svoje igre, a za one koji žele naučiti novu igru, tu su uvijek spremni naši volonteri da vam pomognu.

Vidimo se! 🙂

Ulaz je besplatan.

Igram da ne ostarim: CARCASS ONnE – raspjevano pletivo a.k.a. Gateway to Hell

Originalni članak možete pronaći ovdje.

Uvijek počinje s Prvom. Među Prvima svoje mjesto zaslužuje i On. Carcassonne.

Ma kol’ko puta prsti pokušavali kvadratnim pločicama složiti mapu ovog (stvarnog) utvrđenog grada te okolnih polja, (hranom, vinom i vjerom) bogatih samostana  i prilaznih puteva, isti na kraju uvijek izgleda drugačije. Kako i ne bi kad cilj igrača i nije „prikazati istinu“ („no, you’re never going to get to France…“), već „najljepša lovačka priča“ odnosi nagradu. No, ne pričaju, kako biste u nekoj bajci o dvorcu očekivali, pričajući svak’ svoju od početka do kraja, već je dodavanjem pločicu po pločicu pletu. Igrači. Sve po pravilima, s jasnim bodovima, od kojih neke igrači dobiju kad im se prohtije („ima jedna duuuuga cesta…“), do onih za čiji se prestiž i bodove natječu do samog kraja („čija je ono livada…“).

U svojoj osnovnoj verziji, to je cijela igra. And then…

Te 2000.-te godine manje-više svijet je očekivao Bug (onaj milenijski) pa smo se od njega u najvećem dijelu uspjeli i zaštititi. No, nikako, ali baš nikako, nismo očekivali slatku, malu, jeftinu, šarenu kutiju prekrasnih komponenti koja će jednostavnim pravilima zaraziti sve. Dizajner i Umjetnik Klaus-Jürgen Wrede te Umjetnici Doris MatthäusAnne Pätzke i Chris Quilliams spakirali su takvu „bombu“ od igre da je ista uspjela sve do danas (skoro dva desetljeća) neprestano održavati igračku zajednicu zainteresiranom pažljivo osmišljenim nadogradnjama i izdanjima. Deset većih ekspanzija (od Inns and Cathedrals do Under the Big Top) te 23 mini ekspanzije (od The River do The Fruit Bearing Trees) dodaju sve što možete zamisliti u i oko jednog grada. Zaista sve? Ne baš, ne sumnjam naime da će se izdavanje novih detaljno crtanih pločica, raznovrsnih komponenti i ekspanzija nastaviti.

Originalna verzija Carcassonnea je 2001. ovjenčana najprestižnijom nagradom: Spiel des Jahres. Fenomenalno jednostavna i lijepa, prikladna za sve uzraste, odlična je igra za nove igrače (tzv. Gateway igra), bez obzira na njihovu dob. Ipak, ukoliko vam se ovo „staro truplo“ ne igra u originalnom (još uvijek predivnom) izdanju, niste ljubitelji ovog settinga ili želite biti „originalni među ekipom“, danas Carcassonne postoji i u 16 spin-off verzija, koje, gle čuda, redovito izlaze (da, svaka s različitom tematikom, ponešto različitim pravilima i različitom ciljanom populacijom – od Hunters and Gatherers do verzije iz 2018.-te Safari).

Mislili ste da je „fenomen Carcassonne“ obilježio samo nas, milijune zaluđenih zaljubljenika mape utvrđenih starina? Pročeprkate li malo, Carcassonne ćete pronaći ne samo u svim prodavaonicama društvenih igara svijeta, nego i u elektroničkom obliku (sve do Xbox verzije), a riječ „meeple“ uspjela je ući i u sve relevantne rječnike i enciklopedije svijeta. Meeple, mali slatki „my people“ čo’čuljak iskočio iz prvog Carcassonnea, danas se u svom najširem smislu koristi kao izraz za bilo koju figuricu čovječuljka u društvenim igrama.

Za kraj, dužan sam dati i upozorenje: igranje i prikupljanje Carcassonnea je zaraza, ovisnost (ta, kako drugačije nazvati potrebu da „Moraš skupit’ sveeeeee…“). Kod nekih je prisutna do te mjere da još od 2003. hodočaste na svjetsko prvenstvo u Carcassonneu (ne, nije u Carcassonneu, ipak je u Njemačkoj, na najvećem svjetskom sajmu društvenih igara Spiel). Vjerujte, čak i ako se odlučite imati samo jednu verziju Carcassonnea, bez ekspanzija (O, blasphemy! Wouldn’t you like to add a Dragon? Witches? Or Star Wars version? Maybe Old West?), uskoro ćete imati kolekciju društvenih igara, a ista će redovito rasti. Prijateljski savjet zaraženog – ne osvrćite se, sve dok imate što jesti i gdje spavati. Za koju godinu, sjetite se da je „your own personal“ tribble bio Carcassonne, onako kako ćemo mi to napraviti na sljedećoj Večeri modernih društvenih igara Ajmo Se Igrat’!, u Klubu Zona, ove subote navečer, na koju, bez ikakvog predumišljaja, pozivamo i Vas.

Welcome to our part o’Hell, where boardgame parties last all life long and then on!

(Možda, samo možda, neka od inspiracija ovog slatkog pakla nastade u spomen na Carcassonne Castle, mali dvorac izgrađen u XX. stoljeću u  Marblehead, Massachusetts, USA, od stijena i drva s 4 kontinenta, u kom su se održavale legendarne dobrotvorne zabave, uključujući one za dječju bolnicu u Bostonu. No, to je već neka druga priča…)

„Ma daj okreni taj“Wheel of Fortune“ u mojoj glavi…“

Piše: Marko Mlinar za Udrugu F&ST

Igram da ne ostarim: Ra – vjerski fanatizam i rasprodaja državne imovine

Originalni članak možete pronaći ovdje.

Egipatska mitologija oduvijek je bila predmet zanimanja mnogih, kako antropologa, etnologa i inih stručnjaka, tako i „običnih“ zanesenjaka. Božanstva, običaji i monumentalne građevine starog Egipta i dan-danas su nepresušni izvor priča, mitova i legendi, a njihovi motivi protežu se kroz brojna djela svjetskih umjetnika. Stoga ne čudi njihova integracija u svijet društvenih igara. Jedna od zanimljivijih svakako je aukcijska igra koja nosi ime jedne od najvećih „faca“ toga vremena – Ra. Znan i kao Amon-Ra, zaštitnik je Sunca, stvaralac svijeta i vrhovni bog starih Egipćana.

Igrače (dva do pet) ćemo pak zamisliti kao svojevrsne entitete koji tisućljeće i pol pohode razne aukcije i u čast svog idola pokušavaju (s)kupiti što je moguće više zemljišta, objekata, civilizacija i naklonosti faraonâ. Netko bi se mogao zapitati kako je moguće da se državnim vlasništvom tako olako trguje, no članstvo u kultu boga Ra otvara mnoga vrata. Mi ostali morat ćemo se zadovoljiti figuricom piramide i šarenim pijeskom u obliku deve.

Igra se odvija u tri epohe, a tijekom svake od njih igrači mogu obaviti po tri kupnje. Iako je moguće nadmetati se i za samo jednu ponuđenu stvar, isplativije je pričekati da se popuni svih osam izložbenih mjesta. Radi se o dvosjeklom maču jer se ponekad u ponudi nađu i potresi, suše i razaratelji civilizacija, koji poništavaju po dvije građevine/zemljišta/civilizacije koje imate ili upravo kupujete. (Kao kad nađete dvije prekrasne majice u dućanu, no ne smijete ih kupiti bez treće koja ih poništava, pa kupite još dvije iste. Mrzim kad mi se to dogodi.) Ponekad se u cijelu situaciju umiješa i sam Ra, koji prijeti uništavanjem svega u izlozima ukoliko se brzo ne nađe kupac.

Iako je (uz iznimku prirodnih katastrofa) ponuda šarolika, primamljiva i obećava sigurnu naklonost vrhovnog božanstva, treba stati na loptu i usredotočiti se na određeni način skupljanja bodova. Skupiti po malo od svega nije dobar način da vas netko primijeti. (Osobno, nikad ne bih pogledala tipa koji ima dvije različite zgrade, poplavu, zemljište i civilizaciju. No, pet istih zgrada, to je već druga stvar.) Na kraju svake epohe igrači dobivaju bodove za sva zemljišta koja posjeduju, no samo ako su uspješno navodnjena. Različite civilizacije koje su pokorili također donose bodove. Igrač koji je poput Varysa ili Grime Wormtonguea šaputao na uha najviše faraona osvaja pet bodova, a onaj koji je u političkim igrama obnašao ulogu fikusa kažnjava se oduzimanjem dva boda. Čak je i Ra svjestan da bez dobre veze sve pada u vodu. Na kraju treće epohe u računicu ulaze i sve piramide, sfinge, hramovi i ostala čuda arhitekture koja ste uspjeli uvrstiti u svoju zbirku.

Ukoliko štujete Ra ili pak u vama čuči zgodni arheolog naoružan bičem, pa čak i ako samo želite naučiti novu zabavnu igru, Ra možete isprobati već od ove subote od 20:00 h na još jednoj Večeri modernih društvenih igara Ajmo Se Igrat! u Klubu Zona. Ulaz je besplatan, a voditelj ili netko od posjetitelja će vam rado objasniti pravila ove ili neke druge igre.

 

Piše: Ivana Roguljić za Udrugu F&ST

Igram da ne ostarim: Azul i Sagrada – šareni komadići sreće

Originalni članak možete pronaći ovdje.

Godina 2017. bila je dobra za ljubitelje društvenih igara. Te smo se godine, među ostalim, upoznali s Azulom i Sagradom, dvije prekrasne apstraktne igre koje su vrlo brzo zavladale našim stolovima. Kad kažem prekrasne, mislim doslovno. Šarene kockice Sagrade automatski popravljaju raspoloženje, a komponente Azula toliko su primamljive da se opasnom motoristu iz prethodnog članka oteo oduševljeni cijuk kad ih je prvi put ugledao. Naravno, nije sve u izgledu, no ove dvije igre itekako su opravdale prvi dojam. Temelje se na jednostavnim mehanikama koje za sobom mogu povući toliku kombinatoriku da izgledate kao Julia Roberts u onom memeu s kompliciranim zadatkom. Iako ono uopće nije Julia Roberts, ali možemo se praviti da izgledate kao Julia Roberts.

Azul je nadahnut šarenim portugalskim keramičkim pločicama, azulejosima, po kojima je dobio i ime. Iako u Portugalu na svakom koraku možete nabasati na njih, najpoznatiji primjeri ove maurske ostavštine nalaze se u španjolskoj Granadi, u palači Alhambra (kojoj je posvećena jedna druga, istoimena društvena igra). Tako se igrajući Azul možete praviti da ste sultan Ibn Nasr koji uređuje svoju velebnu palaču ili pak da ste kući i postavljate pločice iznad vlastite zahodske školjke. Što je isto super jer možda nemate palaču, ali bar se ne zovete Ibn Nasr.

Ovu igru mogu igrati dva do četiri igrača, pravila su jednostavna, a partije brze. Svaki igrač dobiva vlastiti „zid“ koji mora popločati po zadanom dizajnu dimenzija 5×5. U sredini se nalaze „tvornice“ iz kojih svaki put kada je vaš red imate pravo uzeti jednu vrstu pločica, no pod uvjetom da ih uzmete sve. Ovo predstavlja problem kada se nagomila previše pločica jedne boje i rezultira njihovim „padanjem na pod“. Svaka pločica na podu donosi, naravno, negativne bodove. Igra se igra u nekoliko krugova, a završava kada prvi igrač popuni jedan red. Bodovi se zbrajaju nakon svakog kruga i na kraju, kada se dijele dodatni za popunjene stupce i redove te sva predviđena mjesta za jednu boju.

Sagrada je pak inspirirana, nećete vjerovati, Sagradom Familiom i njenim šarenim vitrajima. Stoga se igrajući je možete praviti da ste Antoni Gaudí, što bi svakome trebalo biti dovoljno jer se radi o rijetko viđenom geniju. (Samo se klonite tramvaja.) U protivnom, zamislite da ste ponovno u prekrasnoj Barceloni i ovaj put vam ne kradu torbu.

Kada iskusnijim igračima spomenete kockice, hvataju se za glave jer to podrazumijeva veliki element sreće, a oni vole kada sve ovisi o njihovim pomno smišljenim strategijama. No, u ovoj se igri ipak itekako da mozgati i kalkulirati, pa je osvojila i one najtvrdokornije. Osim toga, kockice su toliko lijepe da ne možete imati ništa protiv njih. Svaki igrač dobiva svoj „vitraj“ koji mora popuniti kockicama prateći predložak koji ga je taj put dopao. Osim njega, mora se paziti i na pravilo koje ne dopušta da dvije kockice istog broja ili boje budu jedna do druge (osim dijagonalno). Postoje i specifični zadaci za svaku partiju koji donose dodatne bodove ukoliko se uspješno izvrše. Isto tako, nude se i alati koji vam omogućuju da zaobiđete neka od pravila, no morate ih platiti jer ipak se radi o igrici, a ne o dnevnoj dozi hrvatske realnosti.

Bilo je neizvjesno koja će od ove dvije dobiti nagradu za igru godine, no za dlaku je ipak prevagnuo Azul. U svakom slučaju, radi se o dva odlična primjerka filler igara koja često znaju „ukrasti“ večer onim ozbiljnijim i složenijim. Azul je u međuvremenu dobio novu verziju, Stained Glass of Sintra, a Sagrada proširenje za 6 igrača. Obje se igre mogu igrati i samostalno, ali u tom slučaju ne možete vidjeti onu tugu u suigračevim očima kad mu otmete željenu pločicu/kockicu ispred nosa i poremetite mu cijelu koncepciju, a jedino što trenutno ima u životu je nada u pobjedu u partiji igre.

Azul i/ili Sagradu možete igrati već ove subote od 20:00 h na još jednoj Večeri modernih društvenih igara Ajmo Se Igrat! u Klubu Zona. Ulaz je besplatan, a voditelj ili netko od posjetitelja će vam rado objasniti pravila ovih ili nekih drugih igara.

P.S. Jesam li spomenula i da su lijepe? Nisu kao Kolinda, ali stvarno su lijepe.

Piše: Ivana Roguljić za Udrugu F&ST

Kingdomino i Queendomino: Sraz kraljeva u pastelnim bojama

Originalni članak možete pronaći ovdje.

Igara ima raznih oblika i veličina. Stvorenih za davanje smisla dugim kišnim večerima, podizanju atmosfere na druženjima, vraćanju volje za život u polusatnim pauzama od posla. Onih kojima se razbija led među ljudima koji se međusobno ne poznaju i onih koje se igraju kada se ljudi previše dobro poznaju. Onih koje se mora rasprostrijeti po cijelom podu dnevnog boravka, onih kod kojih strepimo za sigurnost namještaja i zubi te onih koje se mogu igrati na stolu lokalnog kafića (uz šalice kave po stolicama i podu). Ovim potonjima pripada i Kingdomino, junak našeg današnjeg članka.

Kingdomino je tzv. filler igra trajanja ne dužeg od 15 minuta koja stane na gotovo svaki prostor i uvijek dobro dođe za popravljanje raspoloženja ili odmor između dviju partija gigantskih igara. Njegovi tvorci sjajno su iskombinirali klasičnu igru postavljanja domina s temom širenja kraljevstva (primijetite i taj dovitljivi naziv igre). Dva do četiri igrača natječu se u izgradnji što prosperitetnijih kraljevstava slažući pločice sa šest različitih vrsta zemljišta. Pomoću meeplova, tj. figurica kraljeva zauzimaju teritorij, a potom ga pripajaju ranije osvojenom.

Pri tome moraju paziti da se nadovezuje na isti tip zemljišta ili pak zemlju oko dvorca. Isto tako, ne smiju pretjerati sa širenjem – mreža od 5×5 pločica sasvim je dovoljna za jednog pretencioznog mladog vladara. Naravno, neka su zemljišta vrjednija od drugih i kao takva su označena krunama. (Kao što su restorani označeni Michelinovim zvjezdicama, samo što se ovdje radi o krunama. I nisu Michelinove.) Tako će, primjerice, poneka planina sa sobom donijeti rudnik toliko bogat da je okrunjen s tri krune. Upravo su one nužne za pobjedu jer se konačni rezultat dobiva množenjem broja kruna na specifičnom tipu zemljišta s prostorom koje zauzima.

Iako je osnovna igra sama po sebi, unatoč jednostavnosti, oduševila igrače društvenih igara (osvojila je prestižnu nagradu Spiel des Jahres za najbolju igru 2016. godine), već je dobila i nasljednika i proširenje. Nasljednik tj. nasljednica zove se Queendomino i, kako i priliči nazivu, veća je i kompleksnija. Ne znam jesu li je tvorci razvili kao hommage velikim svjetskim kraljicama ili pak ističu stereotip o ženama kao bićima sklonima kompliciranju i pretjerivanju. (Možda nema nikakve simbolike, ali oprostit ćete mi, ipak sam žensko.)

U svakom slučaju, Queendomino je igra koja se može igrati zasebno ili u kombinaciji sa starijim bratom (Mužem? Tatom?), a donosi nekoliko novih elemenata – kraljicu koja udvostručuje bodove, zgrade, vitezove i – zmaja. Bit ću jaka i ovaj put neću vući nikakve paralele s Igrom prijestolja. Samo ću primijetiti da je od 2011. zmajevima naglo porasla popularnost.

Najnoviji član Kingdomino obitelji je proširenje Age of giants koje se može pridodati objema igrama i tako na ploči oživiti još jednu vrstu mitoloških bića – divove. Iako se u ovom slučaju radi o dobronamjernoj sorti, to ne mijenja činjenicu da su veliki, nezgrapni i skloni uništavanju podloga na koje sjednu. Stoga se za svakog diva koji se brčka u “plićaku” ili pak šećući sudara sa stablima, vrijednost zemljišta smanjuje. Srećom, ovi divovi sami sebe smatraju velikim ljudima i time se ponose, pa kada se iz rukava izvuče ona svemoćna “Ljudi smo, dogovorit ćemo se”, u određenim ih se situacijama može nagovoriti da prošeću do susjednog kraljevstva i udomaće se u tamošnjem žitu.

Iako su ove igre dizajnom dječje, to nije odbilo odrasle igrače. Igraju ih ljudi svih oblika i veličina. (Jednom sam čak uhvatila jednog motorista nesusretljive pojave kako zaneseno gladi figuricu diva.) Dok je sami Kingdomino predviđen za dva do četiri igrača, kombinacije s Queendominom i ekspanzijom omogućuju igru i većem broju igrača, ovisno o tome igra li se u paru i s koliko pločica.

Sve to možete probati već ove subote od 20:00 h na još jednoj Večeri modernih društvenih igara Ajmo Se Igrat! u Klubu Zona. Ulaz je besplatan, a voditelj ili netko od posjetitelja će vam rado objasniti pravila Kingdomina ili neke druge igre.

Piše: Ivana Roguljić za Udrugu F&ST

Igram da ne ostarim: Sjaj, ludi dijamante! – Splendor

Originalni članak možete pronaći ovdje.

Dizajnerima modernih društvenih igara jasno je da su ljudska bića poput šnjofavaca – teško odolijevaju svjetlucavim predmetima. Međutim, sjaj može privući, no ne nužno i zadržati. Srećom, kutija igre s kojom ćemo se danas upoznati ne mora strepiti od prašine na polici. Uz primamljivu temu trgovine draguljima u sebi krije izvrsno balansiranu igru (naizgled) jednostavne mehanike i opasno zaraznog karaktera. Stoga ne čudi što je od izdavanja 2014. godine jedna od najigranijih u svijetu igara. Dame i gospodo, predstavljam vam – Splendor!

Radnja ove igre za 2-4 igrača smještena je u renesansno doba, a igrači preuzimaju uloge trgovaca draguljima. Trgujući rubinima, safirima, dijamantima, smaragdima i oniksima, utrkuju se za prevlast i pokušavaju privući pozornost važnih plemića (ili potajno proučavaju horoskop i otvaranje čakri). Treba imati na umu da su plemići ipak bili influenceri toga vremena. Pridobiti jednoga da nosi vaš nakit u rangu je s tim da vas danas na Instagramu promovira Kim Kardashian. Među potencijalnim kupcima tako su se našli kraljica Elizabeta, Katarina de Medici, pa čak i strašni sultan Sulejman koji je, kad nije oslobađao svijet od nevjernika, bio brižan suprug koji je redovito izrađivao nakit svojoj ljubljenoj Hurrem. (True story, gledali smo na RTL-u.)

Trgovci, naravno, započinju malim zalogajima. U početku samo nabavljaju dragulje. (Pretpostavljam da su svi digli nekakav kredit, ali u svakom slučaju uvjerena sam u njihovo poštenje.) S vremenom otvaraju obrte i počinju se baviti prodajom. Polako se šire na rudnike, postavljaju se na noge i ostvaruju važne suradnje. Ugled se diže, društveni bodovi se nagomilavaju. Roba se prevozi i nudi na stranom tržištu. Potražnja je velika te privlači i slavne face. Cijene skaču u nebo. Jedini trn u oku su drugi draguljari koji ne odustaju u namjeri da pobijede u ovoj igri novca i moći. Jer, više nije stvar u prihodu – krediti su otplaćeni, obitelji su razmažene. Sada se sve svodi na ugled i položaj u društvu. Čak i pod cijenu smrti. (Nije, šalim se, samo se zbrajaju bodovi.)

Igra završava kada jedan igrač skupi 15 bodova na karticama, uključujući i one s plemićima. Igrači koji su po redoslijedu nakon njega imaju još jednu šansu prestići ga. Potom najčešće slijedi još jedna partija. Pa još nekoliko, jer Splendor ima takav utjecaj na ljude. U prilog mu ide i to što partija traje oko pola sata (ovisno o iskustvu igrača). Razlog zašto je toliko igran krije se i u tome što faktor sreće nije velik. Naravno, uvijek se može dogoditi da ti protivnik uzme nešto ispred nosa ili pak da se karta s određenim resursom ne pojavljuje nekoliko krugova zaredom. Zato treba imati plan B i plan C. Očekuj najgore, nadaj se najboljemu.

Iako je Splendor sam po sebi sasvim dostatna porcija zabave, često se uz njega na policama nalazi i Cities of Splendor – kutija koja sadrži 4 proširenja. Ono što je zanimljivo je to što se na osnovnu igru mogu dodavati pojedinačno ili u raznim kombinacijama. U igru ulaze nove kartice i bonusi koji proširuju mogućnosti te srednjovjekovne tvrđave koje joj dodaju sasvim novi element interakcije i sabotaže protivnikâ. Gotovo pa se osjećate kao da ste u svijetu europskog Srednjeg vijeka (ali ipak vrlo vjerojatnije kao da jašete zmaja i svrgavate Lannistere s prijestolja).

Splendor možete igrati već ove subote od 20:00 h na još jednoj Večeri modernih društvenih igara Ajmo Se Igrat! u Klubu Zona. Ulaz je besplatan, a voditelj ili netko od posjetitelja će vam rado objasniti pravila Splendora ili neke druge igre.

Piše:

Ivana Roguljić za Udrugu F&ST

Odabrani autori za zbirku priča

Uredništvo prve fantastikonovske zbirke kratkih priča odabralo je autore čija će djela biti objavljena:

  1. Ed Barol
  2. Milena Benini
  3. Antea Benzon
  4. Mislav Gabrijel Mikša Golub
  5. Milivoj Galen
  6. Tihomir Jovanović
  7. Miloš Mihailović
  8. Eliša Papić
  9. Vladimir Papić
  10. Srebrenka Peregrin
  11. Tatjana Luna Val
  12. Tajana Vujnović
  13. Alma Zornić
  14. Aleksandar Žiljak

Zbirku ćemo predstaviti i dobitnika/cu nagrade proglasiti na FantaSTikonu 2019. (15. do 17. ožujka na FESB-u, Ruđera Boškovića 32, Split).

Pozivamo autore da nam se pridruže u što većem broju.

Igram da ne ostarim: Quadropolis

Originalni tekst možete pronaći ovdje.

Oduvijek ste htjeli biti građevinar? Ni ja. To je rezervirano za moje roditelje. Oni (g)rade, ja se igram. (Da, ponosni su.) No, jedna od dražih mi igara, Quadropolis, bavi se upravo tematikom izgradnje gradova.

Quadropolis mogu igrati dva do četiri igrača, od kojih svaki preuzima ulogu gradonačelnika još nepostojećeg grada. Metropolisa, štoviše. Zadatak je sagraditi ga iz temelja. Urbano planiranje, održivi razvoj, „pametni“ grad prilagođen potrebama modernog čovjeka uz suživot s prirodom… Toliko je mogućnosti. No, povijest je svjedok da su gradovi kako nastajali, tako i propadali na grandioznim ambicijama svojih vođa.

Igra se odvija u četiri kruga tijekom kojih svaki gradonačelnik blisko surađuje s arhitektima, pokušavajući udruženim snagama stvoriti savršenu kvadratnu mrežu gradskih kvartova. Svaki je grad podijeljen na 4×4 mrežu unutar koje se lokacije slažu na način da se postigne što veći broj bodova. Završeni grad osvaja bodove za visinu zgrada i broj parkova koji ih okružuju, kao i za svaki kvart u kojem se nalazi javna služba. Boduju se posjećenost trgovačkih centara i dužina pomorske luke, a posebno se cijeni ukoliko se nalaze tik do tvornice. Između gradova nalazi se ničija zemlja podijeljena na 5×5 mrežu unutar koje su nasumično poredani materijali za izgradnju.

Svaki gradonačelnik upošljava jednog po jednog arhitekta. No, da ne bi sve bilo tako jednostavno, ovi arhitekti, osim zanimanja, imaju još nešto zajedničko – pate od opsesivno-kompulzivnog poremećaja. Svakome od njih poremećaj se manifestira kao opsjednutost određenim brojem. Dok se neki ljudi užasavaju neparnih brojeva, a neki pokušavaju izračunati sve decimale broja pi, naši arhitekti su nešto jednostavniji – kod njih se sve vrti oko brojeva 1, 2, 3 i 4. Čak vole da ih se tako i zove. Kako bi se izbjegle daljnje komplikacije, svaki gradonačelnik radi s 4 arhitekta, Brojem 1, Brojem 2, Brojem 3 i Brojem 4. Broj 1 materijale će potražiti u 1. redovima 5×5 mreže i graditi u 1. redu ili 1. stupcu mreže svoga grada. Ukoliko ga se zaduži za zgrade, neće ići dalje od 1. kata. Tu ga može zamijeniti Broj 2 i tako dalje.

 

Ovi specifični prohtjevi gradonačelnicima nerijetko zadaju muke jer je jako teško sve iskombinirati na način da svima paše. Nerijetko se dogodi da neki materijal ostane neiskorišten ili arhitekt pak bez projekta. Posao im nimalo ne olakšava ni urbanist koji ima probleme kod kuće i iskaljuje se škrtareći na izdavanju građevinskih dozvola. Nemilosrdan je, a čak ga se ne može ni potkupiti.

Nakon 4. kruga, prije završnog bodovanja, gradonačelnici šeću svojim gradovima i obavljaju zadnje provjere. Uvjeravaju se da svaka lokacija ispunjava uvjete. Ponekad u zadnji tren premještaju građane i energetske resurse kako bi ostavili dojam savršeno funkcionalnog i živućeg grada, dostojnog titule najboljeg.

Quadropolis, kao i brojne druge igre možete zaigrati na još jednoj Večeri modernih društvenih igara Ajmo Se Igrat! u Klubu Zona, ove subote, 8. 12. od 20:00 h. Ulaz je besplatan, a voditelj ili netko od posjetitelja će vam rado preporučiti neki dobar naslov i objasniti pravila.

U subotu također možete donijeti i donirati fantasy, znanstvenofanatstične i slične žanrovske knjige, društvene igre, majice, memorabilije i slične stvari povezane s djelatnostima Udruge F&ST, a mi ćemo ih ponuditi na našem štandu na akciji Udruge MoSt „A di si ti?!“ (sav prihod u potpunosti ide za Udrugu MoSt i njihov Centar za beskućnike/ce).

Za sve ostale stvari koje želite donirati, donacije možete dostaviti u Centar za beskućnike, Gundulićeva 22, (u blizini RK Dobri), radnim danom od 15:00 do 21:00 sat i vikendima od 20:00 do 22:00 sata.

Tijekom jutra, od ponedjeljka do petka, od 9:00 do 14:00 sati vaše donacije možete dostaviti u ured udruge MoSt, Gundulićeva 52 (u blizini ljekarne).

Piše:

Ivana Roguljić za Udrugu F&ST

Igram da ne ostarim: Tražim drvo za ovcu – Catan

Originalni tekst možete pronaći ovdje.

Mnogi poklonici igranja društvenih igara hobi su započeli jedne naivne večeri partijom strateške igre Catan (nekoć znane kao Settlers of Catan iliti Naseljenici otoka Catan). Koja se zatim prometnula u dvije. Tri. Dvadeset i sedam do idućeg tjedna. Nisu ni slutili.

Tijekom partije Catana sudionici, kojih može biti od dva do četiri, a s proširenjem i do šest, naseljavaju ovaj otok brojnih kontroverzi gradeći naselja, gradove i ceste na različitim teritorijima. Ovisno o tome koju su vrstu zemljišta zauzeli, bacanjem kockica dobivaju resurse za daljnju gradnju. Resursi su drvo, glina, žito, kamen i ovce. Ono što igru čini zanimljivijom je nasumično postavljanje polja prije svake partije, što isključuje mogućnost ponavljanja iste strategije i prisiljava na prilagodbu. Cilj igre je skupiti deset bodova, što se može i samom gradnjom (svako naselje vrijedi jedan bod, a svaki grad dva), no postoje još tri načina: bodovi na dodatnim karticama, najveća viteška moć i najdulja neprekinuta cesta. Igrači međusobno i s bankom mogu trgovati resursima, a ovisno o lukama koje kontroliraju nekim im resursima skače vrijednost. No vjerujte, nitko ne želi vašu ovcu.

Ponekad imate pobjedničke karte u rukama već tri kruga, no protivnici vas stalno sabotiraju. Ponekad igra zaboravi na teoriju vjerojatnosti i misli da je potpuno normalno da dvije kockice tri puta zaredom daju zbroj dvanaest. Ponekad imate dvadeset ovaca u rukama i pitate se što radite sa svojim životom i bi li ipak bilo pametnije otcatanat sve i otići ih čuvati na Velebit. Kao i u svakoj igri koja barem malo preslikava život, i u Catanu ima mita, korupcije, krađe, monopola, zakulisnih igara, trgovinskih blokada, slomljenih snova, urote, izdaje i narušenih prijateljstava. Partija se može odigrati i miroljubivo, bez ekscesa. Taman lijepo da stignete na Dnevnik.

Iako iskusni igrači društvenih igara Catan uglavnom ostavljaju u zapećcima svojih početničkih dana, ta igra ima široku i jaku bazu obožavatelja. Sve više se spominje i u popularnoj kulturi, pa tako možemo vidjeti i ekipu iz Teorije velikog praska okupljenu oko nje. Stoga ne čude brojna proširenja i verzije koje su izašle tijekom godina, a i dan-danas izlaze. Catan tako možete igrati glumeći da ste pirat ili vitez, možete širiti teritorije Federacijskog svemira ili pak pripitomljavati negostoljubivi sjever Westerosa, a možete i nositi svoju putnu verziju posvuda sa sobom i uveseljavati prijatelje činjenicom da odsada ne postoji prostor neadekvatan za postavljanje ploče. Kada ostanete bez prijatelja, tu je uvijek i online verzija.

Popularni Catan, kao i brojne druge igre možete zaigrati već u petak 23.11. od 19:30 h u Roots coffee & cuisine ili na još jednoj Večeri modernih društvenih igara Ajmo Se Igrat! u Klubu Zona, ove subote, 24.11. od 20:00 h. Ulaz je besplatan, a voditelj ili netko od posjetitelja će vam rado preporučiti neki dobar naslov i objasniti pravila.

Piše:

Ivana Roguljić za Udrugu F&ST

Igram da ne ostarim: Posjetite Mars prije NASA-e i Muska

Originalni tekst možete pronaći ovdje.

Još od davnih vremena Mars je privlačio ljudsku znatiželju. Planet boje krvi ime je dobio po rimskom bogu rata i otada pa do danas služio je kao domaćin nebrojenim zloćudnim vrstama odlučnima u nastojanjima da pokore Zemlju ili je zbrišu s lica Svemira. Unatoč svim pokušajima književnika, filmaša i teoretičara zavjere da Mars prikažu u tako negativnom svjetlu, slični se događaji (još uvijek) nisu obistinili. Štoviše, otkako je čovječanstvo napredovalo, a istovremeno i potpuno zakazalo po pitanju očuvanja vlastitog planeta, na Mars se gleda kao na spasioca, sljedeću stanicu ljudske civilizacije. Matt Damon je uspio pa zašto ne bismo i mi?

Strateška igra Terraforming Mars, bazirana na Mars trilogiji američkog pisca znanstvene fantastike Kima Stanleya Robinsona, smješta nas u budućnost u kojoj je tako nešto moguće, na sam početak kolonizacije. Igrači, kojih može biti do pet, zajedničkim snagama pokušavaju negostoljubivo područje planeta pretvoriti u mjesto pogodno za život. Globalni cilj je stvoriti oceane te podignuti temperaturu i razinu kisika, dok je glavni cilj zapravo stvoriti monopol nad teritorijem. Jer, iako na prvi pogled kooperativna, Terraforming Mars ustvari je izrazito kompetitivna igra u kojoj se velebne korporacije utrkuju u borbi za prevlast. Svaka partija ove igre poprilično je zoran prikaz ljudske prirode te tako ponovno na površinu izbija očito neizbježna simbolika rata. Crveni planet nije imao šanse.

 

Kolonizacija se odvija kroz nekoliko generacija, tijekom kojih korporacije jačaju i produciraju sve više novca i ostalih resursa. Sukladno tome, što se igra više primiče kraju, to su potezi sve efektivniji. Svaka korporacija ima specifičnu prednost nad ostalima: neke imaju velik kapital u samome početku, neke su specijalizirane za obradu željeza i titanija, neke pak lakše dolaze do biljaka potrebnih za pošumljavanje, neke koriste toplinu kao glavni izvor prihoda… Igrači koriste resurse svojih korporacija kako bi zasadili šume i sagradili gradove pokraj njih, za što dobivaju bodove, kao i za podizanje kisika i temperature te postavljanje oceana. Prije početka svake generacije dobivaju mogućnost kupnje određenih karata koje im mogu pomoći u bržem ostvarivanju ciljeva ili pak onemogućavanju protivnika. Posložiti pravu kombinaciju karata znači osigurati si gomilu bodova. Hoćete li bombardirati asteroidima ili ulagati u znanost; producirati čelik i titan ili uzgajati biljke? Igrač koji postigne najbolju sinergiju svoje korporacije, odigranih karata i dobrog pozicioniranja na mapi Marsa može računati na pobjedu. Sve ovisi o dobro balansiranom ulaganju resursa i korištenju prednosti koje nosi korporacija. Mogućnosti su nebrojene, stoga treba pažljivo osmisliti kratkoročnu i dugoročnu strategiju te imati na umu podlost protivnika koji će iste s velikim užitkom otežati ili onemogućiti.

Iako partije mogu trajati dva do tri sata, Terraforming Mars trenutno je jedna od najigranijih i najomiljenijih igara na ploči koja je poklonike stekla među svim profilima igrača, od početnika do najiskusnijih. Gotovo svi koji su je probali, odmah su je i zavoljeli. Ushit i zadovoljstvo samim sobom nakon uspješno odrađene strategije ono je što ljude mami ovoj igri nanovo i nanovo. Odlična reakcija i pomama za igrom rezultirale su izdavanjem triju ekspanzija u jako kratkom vremenu, a očekuje ih se još.

Na kraju mogu reći samo jedno – ljudi se dijele na one koji vole Terraforming Mars i na čudake.

Udruga F&ST ovog je ljeta u Splitu održala mini ligu u toj igri, a početkom listopada u Rijeci turnir u sklopu Hrvatske Igračke Konvencije – SuperHIK. Ove subote u Klubu Zona na Šperunu imate priliku isprobati ovu i brojne druge igre u još jednoj sezoni Ajmo se Igrat!

Piše:

Ivana Roguljić za Udrugu F&ST

Halloween menu: Tko se nije skrio, na Artemiji nije samo bio, već i ostao

Originalni tekst članka možete pronaći ovdje.

Evo nas (neki bi rekli napokon) u ono doba godine kad vrućine padnu, sumraci dolaze ranije, vjetri zapušu, a škure zaškripe… odlično vrijeme za društvo. Nakon što ulicama Zagreba promarširaše zombiji (koje bi neki samo u mašti, a neki, ironično, i u zbilji u tome sprečavali), a strah se pomalo približava svim osjetilima, mi zabavi skloni kažemo – dobro nam došao Halloween, ‘ajmo odigrat nešto tematsko.

Različite horror teme često su izvor inspiracije mnogim djelima (kroz sve vrste medija) već stoljećima. Ove godine obilježavamo tako 200. rođendan romanu Frankenstein Mary Shelley (kojeg mnogi smatraju prvim značajnim horror romanom, iako je npr. manje poznati roman Horacea Walpolea Otrantski dvorac, kojeg smatraju najstarijim horror romanom, napisan čitave 54 godine ranije).

Temu zlobnih i neočekivanih pojava i osoba možemo pratiti još od tog prvog horror romana pa sve do danas. Istu temu, u svojoj jednostavnosti i u svemirskoj inačici, koristi i igra na koju vas želimo pozvati ove subote u našoj rubrici Nauči Novu Igru – Not Alone. Priča je zaista vrlo jednostavna, vaš svemirski brod se pokvario i prinudno ste sletjeli na obližnji naoko siguran planet. Po slijetanju ste uputili poziv upomoć, koji je zaprimljen, a spasilački brod po vas poslan. No, ubrzo otkrivate kako stvari nisu tako jednostavne kako su se činile – netko/nešto želi vašu posjetu učiniti trajnom (first Alien rings a bell, doesn’t it?!).

U odnosu na do sad viđeno, iako su uzori sasvim jasni, mehanika ove društvene igre je jedinstvena. Za poznavatelje društvenih igara mehanika je obratna onoj u izvrsnim igrama (koje možete koristiti na događajima Udruge F&ST, ako do sad niste – preporučujemo) Fury of Dracula ili Letters from Whitechappel. Naime, u jednostavnoj Not Alone svi igrači (osim jednog) imaju iste uloge – progonjenih koji očekuju pomoć. Preostali igrač igra pak Stvora, koji vas želi trajno ostaviti na planetu Artemia. Poznato? Možda dijelom i zato što smo istu igru, pod imenom Kukalo, često igrali kao djeca.

Igru jednostavnom čini broj mogućnosti koje igrač ima (komponente su, s izuzetkom nekoliko tokena, mali broj karata, od kojih je dio prekrasno tematski nacrtan i predstavlja dostupne ograničene lokacije na planetu) te je sasvim prikladna i za početnike. Nakon što igrači (isključivo javno pred Stvorom koji ih pozorno sluša) dogovore na koju lokaciju (od ukupno 10, od kojih je na početku dostupno samo 5) će tko u ovom krugu, Stvor odabire lokaciju na kojoj traži igrače. Ne pronađe li nikog, igrači su ostvarili pogodnosti odabranih mjesta i uz to se približili pobjedi, no, ukoliko pronađe makar jednog igrača, pobjeda se sve više smiješi Stvoru.

Uz nekoliko jednostavnih dodatnih pravila i trajanje manje od sat vremena igra je poprilično zarazna, dopušta do sedam igrača, a i ekspanzije su dostupne (Exploration je već izišao, a Sanctuary samo što nije). Pozivamo, pridružite nam se u programu Kluba zona na Šperunu, na još jednoj večeri ‘Ajmo Se Igrat! Ove subote od 20:00 h očekujemo Halloween. Onako kako mi to volimo – Not Alone.

Piše: Marko Mlinar za Udrugu F&ST

F&ST for Dewey’s 24 Hour Readathon: Books are magic (UPDATE)

Dear booklovers, welcome!

We’ve gathered here today to participate in a wonderful global event called Dewey’s 24 Hour Readathon. If you don’t know what that is, go and take a look right now!

At the moment, you are visiting official web page of NGO F&ST, a society dedicated to promoting fantasy, science fiction and tabletop games in a lovely city of Split, Croatia. We organize events, promote artists who express themselves in said genres, and collect their and works of other artists.

Today, we will host a mini challenge called

BOOKS ARE MAGIC

No matter what genres you read, you will agree with us on the fact that books serve as a portal, catapulting you into the world within them, bringing to you the time and place you are reading about. If that is not magic, we don’t know what is.

For this challenge we ask you to show us what is coming out of your book.

There is more than one way to take on this challenge. You can draw on a blank paper sticking out of your book or from under your reader. Or you can take a picture of your book and arrange it in a digital editor. You can even stage a little scene with items you have around you. Be creative and have fun.

When you are done, link the images of your finished work of art in the comments. Please, make sure your image can be viewed by public.

Winner of this challenge will be picked at random and will receive an e-book written by a wonderful young Croatian author Maya Starling as a reward. Don’t worry, her books are in English.

We wish you the best of luck and a lot of fun during this event!

UPDATE:

Thank you all for your contributions. We loved your entries! So we wouldn’t be biased, we used Random Number Generator.

The winner has been chosen, CONGRADS, Alix May!! You will be contacted about your prize.

We hope to see you all next year!

Otvorena je nova sezona Večeri modernih društvenih igara – Ajmo se igrat!

Prvu večer je NNI ugostio Small World, stratešku igru u kojoj se rase svojim specifičnim karakteristikama i super moćima međusobno bore za prevlast u tijesnom svijetu u kojem nema mjesta za svih. Rase i moći se uparuju nasumično, a među ponuđenim kombinacijama igrač bira najdražu i s njom gradi svoju taktiku. Dok ne dođe vrijeme za prepuštanje rase padu i izbor nove koja će izrasti na ruševinama.

Jednostavna pravila, šarena ploča i šašave ilustracije ovu igru čine zabavnom početnicima, a brojnošću kombinacija i taktika privlači one iskusnije.

Small World je jedna od onih igara koja je ozbiljna onoliko koliko je ozbiljno igraš.

Pored Small World-a, igrao se Carcassonne, Splendor, Deja Vu, Ticket to Ride – Europe, Kingdomino, Codenames i mnoge druge jednako zanimljive igre. Idući ASI nas očekuje 27.10.2018. na adresi Jerina ul. 1. Radujemo se vašem dolasku!

Raspored događaja u organizaciji Udruge F&ST:

Natječaj za zbirku kratkih priča (rok produžen na 27.12.2018.)

Udruga za fantastiku, igre i znanstvenu fantastiku F&ST raspisuje natječaj za zbirku kratkih priča.

Uvjeti natječaja:

  1. Prihvaćaju se priče pisane u žanrovima fantastike (fantasy), znanstvene fantastike, alternativne povijesti, horora s elementima fantastike i/ili znanstvene fantastike, magični realizam i priče s nadnaravnim elementima.
  2. Teme natječaja vezane su uz teme FantaSTikona 2019., a priča se treba doticati barem jedne ili obiju tema: istraživanje svemira Rusija.
  3. Radovi trebaju biti dužine od 1.000 do 10.000 riječi, poštivati općenita pravila za kratku priču te ne smiju biti prethodno objavljene na bilo koji način.
  4. Priče mogu biti na hrvatskom i srodnim jezicima te na engleskom jeziku. Priče moraju biti pisane latiničnim pismom.
  5. Prijavitelji mogu biti iz cijeloga svijeta, dok god poštuju pravilo jezika.
  6. Svaki prijavitelj ima pravo poslati samo jednu priču.
  7. Prijava će biti automatski diskvalificirana ako priča na bilo koji način promiče i zagovara mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju.

Rok za prijavu je 23:59, 27. prosinca 2018. godine.

Priče treba poslati na natjecaj@udrugafst.hr.

U naslovu e-maila treba stajati naznaka „Za zbirku”, a u tekstu maila treba navesti ime i prezime, godinu rođenja i mjesto stanovanja prijavitelja/ice.

Žiri će odabrati najbolje radove za zbirku priča koja će biti objavljena u tiskanom i barem jednom elektroničkom obliku.

Autori/ce odabranih radova neće biti honorirani i zadržavaju svoja autorska prava te imaju pravo na autorski primjerak zbirke koji mogu preuzeti na FantaSTikonu 2019. ili zatražiti da im se pošalje poštom.

Autor/ica najbolje priče bit će okrunjen/a prvom nagradom FantaST i prigodnim poklonima.

Žiri zadržava pravo ne dodijeliti nagradu za najbolju priču ukoliko smatra da nijedna prijavljena priča ne zadovoljava kvalitetom.

Završnica 3. SuperHIK.-a!

Super Hrvatska igračka konvencija (Super HIK) dolazi u svoju veliku završnicu: nakon eliminacijskih turnira na FantaSTikonu, SFeraKonu i Liburniconu, konačne pobjednike dvaju turnira i majstore igrače doznat ćemo na RiKonu (5.-7.10.2018.) u prostorima Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Pripremu za veliku završnicu na RiKonu možete pratiti na Facebooku.

Zahvaljujemo dosadašnjim donatorima: Czech Games Edition, Gigamic, Blue Orange Games, Rebel Games i Ares Games, kao i trgovinama ToJeTo, Ilirija i Carta Magica.